Ploča od školjaka

Legenda o nastanku Bašćanske ploče
Predstava Ploča od školjaka nastala je na temelju usmene predaje o posjeti hrvatskog kralja Zvonimira s njegovom svitom, opatiji Sv. Lucije u Jurandvoru.

Ploča od školjaka
Lokacija
Jurandvor
Početak / Završetak
2009. / 2011.
Trajanje
3 godine

Tom prilikom sakupilo se mnoštvo naroda koji je radosno pozdravljao kralja. Kralj Zvonimir tada benediktincima glagoljašima podari ledinu, na kojoj je kasnije, sagrađen mostir – opatija Sv. Lucije.

Tekst za predstavu napisala je Blandina Marković Randić, a režiju potpisuje Krešimir Dolenčić.

Prva izvedba održana je u rujnu  2009. godine, a u tri uzastopna prikazivanja te godine pogledalo ju je 1200 posjetitelja. Majstor svjetla bio je Deni Šesnić, a audiovizualnih efekata Martino Šesnić. Glazbu za predstavu napisao je Igor Karlić, a Sanja Dorčić – Pega bila je kostimograf.

Uz nekoliko profesionalnih glumaca (Ljubo Zečević, Lucio Slama, Bojan Lakoš) igralo je sedamdesetak stanovnika bašćanske doline. Sudjelovale su čak i cijele porodice s djecom. Redovničke pjesme u prvim izvedbama pjevala je klapa KD Šoto iz Jurandvora. Cijelu produkciju preuzelo je Društvo Sinjali uz pomoć brojnih volontera i lokalnih poduzetnika.

Predstava se izvodila tri godine za redom, uvijek u rujnu, po tri predstave zaredom.

Posebna draž predstave je to što je za mjesto održavanja odabran autentični i slikoviti kompleks opatije Sv. Lucije koji nam dočarava događaje vezane uz i oko nastanka Bašćanske ploče. Dramatični događaji koje ovaj povijesni spektakl opisuje, majstorska rasvjeta i audio efekti, odlični glumci, brojnost i autentičnost statista i lokacije u nadahnutoj režiji Krešimira Dolenčića kod publike su ostavili dojam da su, svi zajedno s ansamblom, vremeplovom preneseni u davnu prošlost i njeni su sudionici.

Ploča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjakaPloča od školjaka
Društvo Sinjali Baška

Svaki od projekata duboko je prožet elementima kulturne baštine na kojoj počiva današnja, često duhom osiromašena, zbilja.