Bašćanska staza glagoljice, opsežni je višegodišnji projekt proveden u cilju naglašavanja kulturne i nacionalne vrijednosti tog kamenog dokumenta, ali i značenja glagoljskog pisma za kulturno povijesni identitet hrvatskoga naroda.
Sama staza nije klasičnog pravocrtnog oblika, već su kamene skulpture raspoređene i smještene na značajnim položajima. Postavljene su 34 kamene skulpture s uklesanim glagoljskim slovima te jedna posvetna skulptura Društva Sinjali. Četiri skulpture su većih dimenzija, rad akademskog kipara Ljube De Karine, a ostale, manje, klesali su studenti hrvatskih i europskih akademija na tri kiparske radionice organizirane u Baški. Stazu prati interaktivni vodič, knjižica s fotografijama i opisom svih skulptura, koji posjetioce bašćanskog područja upućuje i vodi kroz povijesno-kulturološke značajke i prirodne vrijednosti ovoga kraja. Uz svako slovo – skulpturu moguće je ugravirati glagoljski oblik slova u knjižicu i tako, učeći glagoljicu, stvoriti trajnu uspomenu. Staza je namijenjena i slijepim i slabovidnim posjetiteljima jer se na info pločicama nalaze i slova upisana Brailleovim pismom.
Svaku skulpturu sponzorirao je neki od hrvatskih gradova, županija ili općina, pa je Bašćanska staza glagoljice ujedno i simbol zajedništva hrvatskoga naroda i njegova povijesna i prostorna glagoljska početnica na tlu bašćanske doline.
Visoko pokroviteljstvo nad formiranjem Bašćanske staze glagoljice preuzelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, a preporuku projektu dao je i sam tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović.
Uz pomoć Općine Baška i Primorsko-goranske županije projekt je započeo 2006. godine, a završen je i svečano otvoren 2009. godine.
